article comment count is: 0

Inama nkuru y’urwaruka mu Burundi : tuva he tukaja he ?

Kw’igenekerezo rya 13 Ruhuhuma 2022, hazoba amatora y’abarongoye inama nkuru y’urwaruka ku rwego rw’igihugu. Intambamyi nyamukuru zahanze urwo rwego mu kiringo giheze, ni uko ata mategeko arugenga yari ahari kandi n’uburyo rukoresha “bwari buke cane”. None hokorwa iki kugira ivyo bihinduke  maze urwego nk’urwo rugire akamaro vy’ukuri ? 

« Nta mategeko agenga inama nkuru y’urwaruka ariho. Abashikiranganji bose narabashikirije urwandiko bokwisunga mu kugira integuro y’itegeko rigenga urwo rwego. N’uyu ahari arabifise. Mugabo ntibirakorwa.” Ivyo bishikirizwa na Eraste Nzosaba yahora arongoye inama nkuru y’urwaruka mu kiringo giheruka.

Iruhande y’ivyo, n’amafaranga agenewe urwo rwego ni imiriyoni cumi na zine, bakabona ari make cane ugereranije n’ibibazo bihanze urwaruka rw’Uburundi bwose. Umushingwamanza Nzosaba ati: “Usanga ayo dushobora kuyakoresha mu nama nkarishabwenge nka zine gusa. Ayo mafaranga nyene, agize kuba make no kuba kw’ikonti y’ubushikiranganji bujejwe urwaruka.

Urwego rutegerezwa gukorera mu guhugu cose rugenewe amafaranga angana uko, ibijanye n’agashirukabute ku barurongoye vyovyo bica biba umugani. Ivyo bituma abarongoye iyo inama nkuru y’urwaruka baba abasanzwe bakora ubundi buzi, ivyo bikaba intambamyi, narirya “hasanzwe hari akazi kenshi, bisaba ko umuntu yokora ako nyene gusa”. Ni n’irya mbere uwurongoye urwo rwego arangiza ikiringo. Abandi baca babiheba bakaja kurondera ubuzi bubatunga. 

Karahara mu ruganda…

Uwo arangije ikiringo arakenguruka ko habayeho utwigoro twinshi mu ntumbero yo gufasha urwaruka. Aha atanga akarorero kw’ibanki y’urwaruka “BIJ” n’ibindi. Mugabo aranegura ukuntu iyo banki iri i Gitega gusa, kandi ko ata na poritike irashe yo gufasha urwaruka mu bijanye no kwitunganiriza imigambi ihari. Vyongeye, kubera ko ata mategeko agenga urwo rwego ariho mu Burundi, gutunganya umugambi kugira uwujane mu batanga uburyo biragoye, mbere ntibikunda.

Ikindi urwo rwego ruhomba, ni uko mu bihugu bigize umuryango wa Afirika y’ubuseruko (EAC), Uburundi na Sudani y’epfo ari vyo vya nyuma mu bijanye n’inama nkuru y’urwaruka kubera ko ata mategeko azigenga bifise. Umuntu adafise amategeko amugenga, akaba ata mahirwe yo kwitoza mu bijanye n’uguserukira abandi ku rwego rwa EAC rwose aba afise.

Akagohe

Uburundi bumaze imyaka amajana n’amajana ari igihugu gifise izina, mbere bwashinze icumu mu mashinga kuva kera. Kubona be na Sudani y’ubumanuko, igihugu kibayeho hirya y’ejo (cigenga kuva mu 2011), ari vyo biri inyuma,  birabishe kwumva uri Umurundi. Harakwiye kugira igikozwe kugira urwe rwego rushike ku ntumbero rwagenewe koko. Aha ibikenewe bihambaye vyiyongera kuri iryo tegeko, ni uburyo bukwiye, gukarihirizwa ubwenge n’itunganywa ryo ku rwego rukomeye ry’inzego z’iyo nama. 

Kugira habe igihinduka, ni uko inzego zigiye gushirwaho zokwitandukanya n’izahora zihari. Uwo yahora ayirongoye abona ko imbere ya vyose hari hakwiye gutorwa abafise imyaka iri munsi ya 35, ku buryo boyikwiza barangije ikiringo, gutyo bashobore kwitoza ku rwego rwa Afrika y’Ubuseruko. 

Duhiriwe duhishije kuri uyu musi uri hejuru, umukuru w’igihugu yakoranije urwaruka. Tubonereho akaryo ko kumusaba hajeho itegeko rigenga inama nkuru y’urwaruka, maze ruserukirwe nk’uko bikwiriye. Ikindi ni uko hojaho n’amafaranga abigenewe, kurya biri mu yindi migwi y’igihugu itandukanye. 

 

Est-ce que vous avez trouvé cet article utile?

Partagez-nous votre opinion